Dezinformacije

Ljudi koji nasjedaju na laži postao je problem posljednjih godina, budući da su se nove tehnologije urotile sa sociopolitičkim strujama unutar kulture kako bi širile dezinformacije neviđenom brzinom i dosegom.Dezinformacija je postala jedna od popularnih riječi našeg vremena. Gotovo svakodnevno se pojavljuje u naslovima vijesti, političkim govorima i raspravama na društvenim mrežama. S toliko pažnje, lako je pretpostaviti da znamo sve što se može znati o fenomenu dezinformacija. Ali znamo li?Rasprava o tome da algoritmi favoriziraju dezinformacijski sadržaj i time ga šire sve divlje usko je povezana sa zabrinutošću zbog fragmentacije društva. Zabrinutost glasi, ako algoritam ljudima stalno prikazuje sadržaj koji potvrđuje njihov svjetonazor, ti ljudi završavaju u vlastitim odjekujućim komorama. Zamislite korisnika čiji je feed pun politički nabijenih memova, članaka i videa sadržaja koji rado lajkaju, komentiraju i ponovno objavljuju. Ta ista osoba može dobivati ​​vijesti i s televizije, iz razgovora s prijateljima ili čak iz lokalnih novina. Dakle, čak i ako algoritmi pojačavaju širenje dezinformacija u online prostorima, oni rijetko su nečiji jedini izvor informacija. Dublji pogled na uobičajene pretpostavke o dezinformacijama otkriva koliko ne znamo kada su u pitanju dezinformacije, posebno kada su u pitanju osnove. Koliko je korisnika zapravo izloženo dezinformacijama? A kada jesu, kako to utječe na njihovo ponašanje, poput njihovih odluka o glasanju ili njihovih stavova o demokraciji? Trenutno su to otvorena pitanja.